Skip to main content

Održivi turizam i otok Krk

Novi pogled na turizam neminovno uključuje raspravu o održivom turizmu, kao jedinoj mogućnosti da se spriječi daljnja devastacija okoliša uzrokovana masovnim turizmom. Iako je riječ o širokoj i kompleksnoj temi, sve počinje od malih koraka, a otok Krk započeo je s primjenom nekih od tih koraka. Stanovnici ovog turistički orijentiranog otoka sada se već mogu pohvaliti činjenicom da ih gosti počinju doživljavati kao zelenu destinaciju.

Sat, 08/08/2015 - 22:24

Održivi turizam – što je to?

Turistička sezona je u punom jeku. Mediteran, Hrvatska, Jadranska Hrvatska, a naposljetku i otok Krk, odredišta su tisuća gostiju iz bližih i daljih zemalja. Otok koji zimi broji nešto manje od 20 tisuća stanovnika, a tijekom špice turističke sezone prihvaća više od 120 tisuća ljudi.

Otok Krk je mostom povezan s kopnom, smješten u blizini regionalnog središta - Rijeke. Pritom je po pitanju održivog razvoja otišao više koraka ispred cjelokupnog okruženja do kojeg se dolazi kada stupimo na kopno.

U zadnje vrijeme se puno piše o održivom razvoju, i uz to često spominje održivi turizam. U vremenu koje uvodi automatizaciju i smanjuje broj radnih mjesta u poljoprivrednim i proizvodnim djelatnostima, a ujedno racionalizira službeništvo, uslužne djelatnosti imaju izazov širenja, a zajedno s njima kreativna ekonomija. Turizam više nije samo prijevoz, smještaj, prehrana niti je turistički proizvod samo plaža i poneki kulturni spomenik. Rezultati prvotnog vala razvoja turizma nisu sasvim pozitivni: betonizacija mediteranske pa i hrvatske obale, preveliki broj hotelskih i apartmanskih objekata doveli su do smanjenja autentičnosti krajolika. U nekim su slučajevima, iz različitih razloga, turistički objekti propadaju ili nikada nisu dovršeni te pritom predstavljaju dodatno ambijentalno ruglo, kao rezultat kulture koja ne zna reciklirati i ponovno upotrijebiti.

Kako bi svoje objekte i usluge prilagodili vremenu, velike turističke kompanije su počele razmišljati kako djelovati ekološki osviješteno, a najzanimljiviji primjeri, predstavljeni na ovogodišnjem sajmu turizma ITB Berlin, dolaze upravo s otoka.

Primjeri nisu bili poput Krka, riječ je o malim otocima smještenim usred oceana, poput Sejšela, Bahamasa ili Maldiva, gdje se često na svakom otočiću unutar arhipelaga nalazi jedan resort. Zbog velikih udaljenosti ovi otoci nisu spojeni na vanjsku električnu mrežu, i najčešće su do sad energijom napajani putem dizelskih agregata. Međutim, trendovi se mijenjaju i dizelske agregate mijenjaju fotonaponskim postrojenjima. Nakon promjena nije potrebno komunicirati s gostima i potencijalnim gostima izrazima kao što je „održivi razvoj“, već je dovoljno reći – „bistrije more, čisti zrak, lijepa priroda, a tu je moćno sunce.“

Hrvatska je poznata po čistom moru, zar ne?

Nije li i hrvatska turistička promocija uvijek isticala „čistu prirodu“? Iako kod nas ne postoje izazovi rješavanja osnovnog napajanja energijom, otok Krk teži ostvarivanju potpune energetske neovisnosti putem obnovljivih izvora energije. Ipak, ono što se postavlja kao najveći problem rastućeg turizma jest velika količina otpada koju turizam proizvede. Kad more nije onečišćeno industrijom, doživljavamo prizore koji ne volimo vidjeti - plaže, obalu i zaleđe zatrpano otpadom.

Veći dio tog otpada gosti ne ostavljaju namjerno, već je rezultat loše organizacije prikupljanja i zbrinjavanja otpada koji donosi turizam kao nusprodukt razvoja koji osigurava egzistenciju domicilnog stanovništva. Obzirom na činjenicu da se najveći dio otpada može reciklirati, kao i to da mnogi gosti dolaze iz zemalja gdje je recikliranje ranije usvojena navika i obaveza, na otoku Krku se već prije deset godina krenulo s odvojenim prikupljanjem otpada.

Ipak, postizanje ciljeva u zbrinjavanju otpada složen je zadatak i nije samo na vlastima ili tvrtkama da ga provode, već svaki pojedinac, bio on domicilni stanovnik ili turist, treba sudjelovati u tome.

Stoga se provodila sustavna edukacija bazirana prvenstveno na informiranju stanovništva, a povremeno su se u školama organizirale posebne radionice za djecu, a to se tijekom punih devet godina, između 2005. i 2014. godine svodilo na osvještavanje lokalnog stanovništva, pri čemu je postotak odvojeno prikupljenog otpada došao na 45%. Ipak, od početka je cijeli projekt ciljao pokazati nešto više od samog „odlažite ambalaže pojedinih materijala u za to predviđene posude“.

Razvoj odgovornosti

Dok se u većini hrvatskih gradova i općina koje nisu razvile primarno odvajanje i potrebnu infrastrukturu biorazgradivi otpad tretira kao „nekoristan“ na Krku je otpočetka poseban naglasak stavljen na upravo ovu vrstu otpada. Većina se bio otpada proizvede kod kuće, a iako su na ulicama stajali smeđi kontejneri za bio otpad, dio korisnika je "zaboravljao" na njegovo zasebno prikupljanje u domaćinstvu.

Naime, od prikupljenog bio otpada, na otoku proizvodimo koristan kompost koji pomaže u održavanju zelenih površina vraćajući u prirodu ono što je prethodno stvorila. Ujedno i svi stalni i sezonski stanovnici mogu dobiti svoju besplatnu vreću komposta, proizvedenu od bio otpada koji su zbrinuli. Kampanja kojom se stanovnike informiralo o ovoj mogućnosti postigla je veliki uspjeh, a u 2014. godini je s uobičajenih letaka proširena i na Facebook i Twitter.

Od ove godine, sustav primarnog razvrstavanja se unapređuje i jasnije određuje odgovornost za zaštitu okoliša. Na terenu su distributeri koji dijele posude za novi sustav odvojenog prikupljanja otpada – od vrata do vrata. Osim što svakome ponaosob dodjeljuju kante, distributeri provode i edukaciju o novom sustavu, a za korisnike kojima bilo što dodatno nije jasno, postavljena je nova web stranica, aktivno se vode društvene mreže. Za "klasičare" tu je dežurni info telefon i šalteri u sjedištu komunalnog društva Ponikve eko otok Krk.

Stanovnici će početi koristiti kućne kante za bio otpad i za miješani komunalni otpad, dok su kante za odlaganje plastike, metala, stakla, i papira i dalje na ulicama, a za krupni, glomazni, problematični i opasni otpad svima su na raspolaganju reciklažna dvorišta.

Osim novosti u samom sustavu, od ove su godine i turističke sezone započele i nove komunikacijske kampanje. Iako se i prethodnih godina povremeno radilo na informativnim materijalima namijenjenim stranim turistima, tek je ove godine takva praksa sustavno zaživjela, pri čemu su izrađeni edukativni plakati za kampove i jedinice privatnog smještaja, a kao dopuna su izrađeni i leci koje gosti mogu nositi sa sobom.

Novi će izazov biti edukacija turističkih djelatnika, prvenstveno iznajmljivača i recepcionera, te učinkovitija komunikacija i postizanje dogovora s onima koji su nosioci otočkog turizma.

Održivi turizam = održivi razvoj?

Održivi turizam, u lokalnom kontekstu otoka Krka, stvara nove generacije korisnika koji će tražiti uredan prostor, čiste plaže i more, svjež zrak te mogućnost pridonošenja svim navedenim kvalitetama. Kao kreatori i organizatori promjena na ovom otoku, nadamo se da nećemo ostati samo izolirani slučaj, i da će i ostali otoci iz našeg podneblja slijediti naš primjer.

Uz pojam održivi razvoj, održivi će turizam dobivati na važnosti zbog rasta turističke industrije, ne samo po podacima o rastu broja turista, turističkih aranžmana i prihoda od turizma, nego i po pitanju sveobuhvatnosti svega što čini i što će činiti turističku industriju. Pritom će u obzir dolaziti ekološka poljoprivreda, ekološka moda, kao i ekološki pristup u opremanju turističkih objekata.